Job 10:15 Cross References - Croatian

¹⁵ Ako sam grešan, onda teško meni, ako li sam prav, glavu ne smijem dići - shrvan sramotom, nesrećom napojen!

⁷ "Vidio sam jade svoga naroda u Egiptu", nastavi Jahve, "i čuo mu tužbu na tlačitelje njegove. Znane su mi muke njegove.

¹² Ugrabi li što, tko će mu to priječit, i tko ga pitat smije: 'Što si učinio?'

¹⁵ I da sam u pravu, odvratio ne bih, u suca svojega milost bih molio.

²⁰ Da sam i prav, usta bi me osudila, da sam i nevin, zlim bi me proglasila. ²¹ A jesam li nevin? Ni sam ne znam više, moj je život meni sasvim omrzao!

²⁹ Ako li sam grešan, tÓa čemu onda da zalud mučim sebe.

⁷ kad znadeš dobro da sam nedužan, da ruci tvojoj izmaknut ne mogu?

⁶ pomislim li na to, prestravim se i sam i čitavim svojim tad protrnem tijelom.

¹⁵ Zbog toga pred njime sav ustravljen ja sam, i što više mislim, jače strah me hvata.

⁷ Neka mi dušmana kob opakog snađe, a mog protivnika udes bezbožnikov!

¹⁷ Jahve se iskaza i sud održa; grešnik se spleo u djela svoja. $JOD

¹⁸ Vidi nevolju moju i muku i oprosti sve grijehe moje! $REŠ

¹⁵³ Pogledaj na nevolju moju, izbavi me, jer Zakona tvog ne zaboravih.

¹¹ Jao opakome, zlo će mu biti, na nj će pasti djela ruku njegovih."

⁵ Rekoh: "Jao meni, propadoh, jer čovjek sam nečistih usana, u narodu nečistih usana prebivam, a oči mi vidješe Kralja, Jahvu nad Vojskama!"

⁵ Tako svi postasmo nečisti, a sva pravda naša k'o haljine okaljane. Svi mi k'o lišće otpadosmo i opačine naše k'o vjetar nas odnose. ⁶ Nikog nema da tvoje ime prizove, da se probudi i osloni o tebe. Jer lice si svoje od nas sakrio i predao nas u ruke zločinima našim.

²⁰ Pogledaj, Jahve, u kakvoj sam tjeskobi, moja utroba strepi, srce mi se u grudima grči jer bijah opako prkosan! Vani mač pokosi moje sinove, a unutra - smrt.

¹ Spomeni se, Jahve, što nas je snašlo, pogledaj, vidi sramotu našu! ² Baština naša pade u ruke strancima, domovi naši pripadoše tuđincima. ³ Siročad smo: oca nemamo, majke su nam kao udovice. ⁴ Vodu što pijemo plaćamo novcem, i za drvo valja nam platiti. ⁵ Jaram nam je o vratu, gone nas, iscrpljeni smo, ne daju nam predahnuti. ⁶ Pružamo ruke k Egiptu i Asiriji da se kruha nasitimo. ⁷ Oci naši zgriješiše i više ih nema, a mi nosimo krivice njihove. ⁸ Robovi nama zapovijedaju, a nitko da nas izbavi iz ruku njihovih. ⁹ Kruh svoj donosimo izlažući život maču u pustinji. ¹⁰ Koža nam gori kao peć užarena, ognjicom od plamena gladi. ¹¹ Oskvrnuli su žene na Sionu i djevice u gradovima judejskim. ¹² Svojim su rukama vješali knezove, ni lica staračka nisu poštivali. ¹³ Mladići su nosili žrvnjeve, djeca padala pod bremenom drva. ¹⁴ Starci su ostavili vrata, mladići više ne sviraju na lirama. ¹⁵ Radosti nesta iz naših srdaca, naš ples se pretvori u tugovanje. ¹⁶ Pao je vijenac s naše glave, jao nama što zgriješismo! ¹⁷ Evo zašto nam srce boluje, evo zašto nam oči se zastiru: ¹⁸ zato što Gora sionska opustje i po njoj se šuljaju šakali. ¹⁹ Ali ti, Jahve, ostaješ zauvijek, tvoj je prijesto od koljena do koljena. ²⁰ Zašto da nas zaboraviš zauvijek, da nas ostaviš za mnoge dane? ²¹ Vrati nas k sebi, Jahve, obratit ćemo se, obnovi dane naše kao što nekoć bijahu. ²² Il' nas hoćeš sasvim zabaciti i na nas se beskrajno srditi?

¹⁸ I tada ćete opet razlikovati pravednika od grešnika, onoga koji služi Bogu od onoga koji mu ne služi. [ (Malachi 3:19) Jer evo dan dolazi poput peći užaren; oholi i zlikovci bit će kao strnjika: dan koji se bliži spalit će ih - govori Jahve nad Vojskama - da im neće ostati ni korijena ni grančice. ] [ (Malachi 3:20) A vama koji se Imena moga bojite sunce pravde će ogranuti sa zdravljem u zrakama, i vi ćete izlaziti poskakujući kao telad na pašu. ] [ (Malachi 3:21) I gazit ćete bezbožnike kao prah pod nogama u dan koji spremam" - govori Jahve nad Vojskama. ] [ (Malachi 3:22) "Spomenite se Zakona Mojsija, sluge moga, kome sam na Horebu propisao zakone i uredbe za sav Izrael. ] [ (Malachi 3:23) Evo, poslat ću vam proroka Iliju prije nego dođe Dan Jahvin, dan velik i strašan. ] [ (Malachi 3:24) On će obratiti srce otaca k sinovima, a srce sinova k ocima, da ne dođem i ne udarim prokletstvom zemlju." ]

¹⁰ Tako i vi: kad izvršite sve što vam je naređeno, recite: 'Sluge smo beskorisne! Učinismo što smo bili dužni učiniti!'"

⁸ buntovnicima pak i nepokornima istini, a pokornima nepravdi - gnjev i srdžba! ⁹ Nevolja i tjeskoba na svaku dušu čovječju koja čini zlo, na Židova najprije, pa na Grka;